Priroda

 

Flora

Osebujne klimatske prilike uvjetovale su razvoj kultura kao što su vinova loza, smokva i maslina. Pored toga Krk je poznat po velikom broju biljnih vrsta, od toga je okolica Baške u okviru cijelog Jadrana najbogatija po broju rijetkih i ugroženih vrsta (endemi i relikti) kao što su:

Horvatov luk – Allium visianii (divlji lučac)
Primorska modričica – Asperula longiflora (malinelac)
Liburnijski vrijesak – Satureia karstiana (dušica) i sl.
Kadulja – Salvia officinalis


(jedino nalazište je u Baški, a dobila je ime po
mađarskom botaničaru Vincze Borbasu (1844-1904).
Vegetacijski pokrov uvelike definira pejsažnu
sliku prostora Baške, a rezultat je klimatskih prilika i sastava zemljišta.


je grmolika biljka, sa izuzetno lijepim i mirisnim cvijetićima,
koji rastu jedan do drugoga, raritetna je vrsta koja je
zaštićena zakonom i ima ljekovita svojstva.


Biljka sa ljekovitim svojstvima, koja se
upotrebljava već 2000 godina.
Visoka je 30-60 cm, cvjeta od lipnja do jesenskog
mraza, na suhim livadama i pašnjacima i pokraj puta.
Ljekovitost biljke pripisuje se posebnoj esenciji koju sadrži,
a djeluje protuupalno, odlično zacjeljuje rane i zaustavlja krvarenje.


Ime biljke proizlazi od latinskog “salvare”- spasiti.
Biljka je poznata već 1500 godina.
Visina biljke doseže od 50 – 100 cm, a sadrži ljubičaste cvjetove.
Nalazimo je na suhim travnjacima i livadama.
Pripisuju joj ljekovita svojstva, sadrži esencije bogate tujinom i taninom.
Od kadulje se pripravljaju čajevi i razne tinkture.


Ljekovita, aromatična biljka, trajnica 60-120 cm visoka, sa žutim cvjetovima. Lako se nađe pokraj puteva, uz živice po međama i zidinama.
Pelina ima preko 200 vrsta, a l4 vrsta ima u našim krajevima.
U narodnoj medicini služi kao sredstvo za čišćenje krvi.

 

Fauna

U fauni ima jedinstvenih vrsta od supova do nekoliko vrsta sova (ćuk iz roda Otus) kao jednog od prepoznatljivijih noćnih zvukova bašćanskog krša. Sivi ćuk iz roda Athene, te ušara jedna od rijetkih i ugroženih vrsta sova, a obitava na cijelom otoku Krku i na otočiću Prviću (koji je orintološki rezervat). U podmorju se mogu doživjeti autohtone vrste u prirodnom okruženju, a jedna od njih je i škamp kao najcjenjeniji jadranski rak.


Između rta Glavine i uvale Mala luka nalazi se područje površine 1000 ha pod nazivom KUNTREP, koji je 1969. godine proglašen posebnim ornitološkim rezervatom. Na području rezervata stanište je bjeloglavog supa, a može se vidjeti i orla zmijara, sivog sokola, morskog vranca, sovu ušaru, ćukavicu i dr. Biljne vrste obuhvaćaju dalmatinsku zečinu, istarski zvončić, riječki kravljak i dr. Vegetaciju čine kamenjarski pašnjak i endemične zajednice stjenjača. Nadmorska visina područja iznosi 475 m.


je autoktona životinjska vrsta kojoj prijeti izumiranje. Postala je toliko rijetka, da je sada zaštićena za koju se priprema i poseban program za očuvanje.


je endemska vrsta ptica koja naseljava ove krajeve. Jedina je vrsta lešinara koja živi u Europi. Gnjezdi se na vrletima našega krša i često leti u skupinama, visoko pod oblacima.


spada u skupinu rakova, a najveći je među njima u Jadranskom moru. Dostiže dužinu od 45 cm, a može biti težak do 5 kg. Meso jastoga je odlična ukusa i svuda poznato kao delikatesa. Rasprostranjen je po cijelom obalnom dijelu Jadrana, a najviše na dijelu gdje je more bistrije, slanije i dublje, jer jastog živi na dubini od 30-80 metara.


pripada obitelji Homaridae-a. Naraste do 23 cm, težine do 0,30 kg. Meso škampa veoma je cijenjeno, nježno i mekano, ugodne rumenkaste boje, skoro prozirno. U Jadranu se nalazi na dubini od 20 do 500 m , a oko Senja nalazi se najbogatije naselje škampa.


pripada obitelji ljuskavka (Sparidae), a tipični je predstavnik bijele ribe. Boja mu je rumenosmeđosrebrnasta. Naraste do 1 m dužine i postiže težinu i do 16 kg, a najčešće se zadržava između 5 i 30 m dubine, na područjima kamenitih i obraslih rtova. Zubatac spada u red najpoznatijih riba u privrednom i sportskom ribolovu.